Mladi vezista Aleksandar Stanković, član Klub Briža i sin legendarnog Dejana Stankovića, govorio je za zvanični sajt Fudbalskog saveza Srbije o svom fudbalskom putu, odrastanju uz oca, karijeri u inostranstvu i debiju u dresu A reprezentacije Srbije pred meč sa Albanijom.
Još kao dečak, dok je Dejan Stanković bio trener Crvene zvezde, Aleksandar je znao da dolazi u Ljutice Bogdana, gde bi se takmičio s ocem u jačini šuta i izvođenju slobodnih udaraca. Još tada se videlo da poseduje talenat i karakter. Danas, samo nekoliko godina kasnije, postao je jedan od najperspektivnijih srpskih fudbalera — i snaga koja dolazi.
– Počeo sam sa U-15 selekcijom… Od tada sam stalno maštao o A reprezentaciji. I sada sam tu. Ne mogu da opišem kako se osećam, to je ispunjenje sna – rekao je Aleksandar Stanković.
Kapiten kadetske reprezentacije Srbije, koja je pod vođstvom Radovana Krivokapića stigla do polufinala Evropskog prvenstva, priseća se tih trenutaka s ponosom:
– Teška je traka, ali kad imaš ovakve momke pored sebe, sve je lakše. Dogurali smo do polufinala… nešto što ću zauvek nositi u sećanju.
Sebe vidi isključivo kao reprezentativca Srbije, iako je imao ponude da nastupa za Italiju.
– Nemam poseban motiv protiv zemlje u kojoj sam rođen. Kad igram za Srbiju, uvek sam na maksimumu. Moja porodica je iz Srbije i ja se potpuno osećam kao Srbin. Samo je jedna reprezentacija za koju želim da igram.
Pročitajte još…
Poznat sudija derbija kvalifikacija: UEFA odredila arbitra za meč Srbija – Albanija
O saradnji sa bivšim selektorima mlađih kategorija Srbije — Krivokapićem, Ilićem i Kolarovim, Stanković govori s poštovanjem:
– Sve su to treneri koji su igrali fudbal na ozbiljnom nivou. Od svakog sam naučio nešto što nosim kroz celu karijeru.
Danas ima priliku da radi sa Draganom Stojkovićem Piksijem, čovekom koga njegov otac izuzetno ceni.
– Tata mi je govorio da to što je Mister radio sa loptom ne možeš danas da vidiš. Nisam ga gledao uživo, ali na snimcima vidim koliko je bio poseban.
Posebno ceni što može da sarađuje sa selektorom koji razume kreativnost i igru s loptom.
– Volim da imam kontrolu igre. Sigurno ću slušati sve što mister bude tražio od mene, sto odsto. Jedva sam čekao da počnemo da spremamo meč sa Albanijom.
Među onima koji su mu prvi čestitali na pozivu bio je njegov nekadašnji saigrač iz Intera — Federiko Dimarko.
– Čim je saznao, odmah me je pozvao. Rekao mi je: ‘Idi u Švajcarsku, igraj, tamo ćeš napredovati.’ Bio je u Sionu, zna nivo fudbala. Imao sam ponude iz Serije B, ali sam poslušao njegov savet. I nisam pogrešio.
View this post on Instagram
Njegov slobodnjak protiv Iverdona odjeknuo je Švajcarskom, a sam kaže da takve udarce ne vežba:
– To ne treniram, ni ja nisam znao da to imam u sebi.
Uzore ima u ocu Dejanu, ali i u Hakanu Čalhanogluu, koga je gledao dok je trenirao sa prvim timom Intera.
– To što on radi na terenu je neobjašnjivo.
Na kraju, otkrio je i očevu poruku pred dolazak u nacionalni tim:
– Kao što bi svaki tata rekao sinu, rekao mi je da se ponašam lepo, da pre nego što obučem dres, pogledam grb Srbije i da ga uvek stavim ispred prezimena.
Dodao je da svaki put kada dođe u Staru Pazovu zastane ispred portreta svog oca:
– Pogledam ga i poželim da mu se jednog dana približim po broju nastupa za državni tim.

